Odgoj i obrazovanje u doba pandemije

Kao čelni čovjek Učiteljskog fakulteta, ustanove koja odgaja i obrazuje odgajatelje i učitelje, dužnost mi je i odgovornost zastupati ovaj sustav kroz cijelu vertikalu, od rane i predškolske do visokoškolske razine. Odgoj i obrazovanje nedjeljiva su cjelina. Stoga, kada se postavi pitanje utječe li pandemija izazvana virusom COVID-19 na taj sustav, odgovor je vrlo jasan – itekako utječe!

Pođe li se od činjenice da odgoj započinje rođenjem pojedinca (ili čak i prije) i nastavlja se cijeli njegov život, odvijajući se u neposrednim interakcijama s obitelji, vršnjacima, odgajateljima i učiteljima, tada se ne smije zanemariti značenje pohađanja predškolskih i školskih ustanova sa svrhom razvoja, prije svega, socijalno kompetentna pojedinca, a potom i obrazovana građanina spremna na suočavanje sa svim zahtjevima koje pred njega postavlja sve zahtjevnije društvo znanja.

Digitalna nastava dovodi u pitanje opstojnost odgojnog aspekta u životu i razvoju djeteta, učenika i studenata

Čovjek je po prirodi društveno biće i samim time nužno ga je uključiti u svrhovite interakcije s vršnjacima. Razdoblje školovanja odvija se u formativnim godinama jer se dijete razvija i ostvaruje u obiteljskim i vršnjačkim odnosima, sve do akademskog uspjeha. Današnje su generacije sve više usmjerene na digitalni oblik komunikacije, što uvelike negativno utječe na socijalizaciju djece. Ukoliko se odgojno-obrazovni sustav usmjeri isključivo u online formu, možemo zaključiti da ćemo i na tom području dugoročno imati negativne učinke. Obustava redovitog pohađanja predškolskih ustanova i pretvaranje kontaktne nastave u digitalnu dovodi u pitanje opstojnost odgojnog aspekta u životu i razvoju djeteta, učenika i studenata.

Kada se rezimira provedba online nastave tijekom pandemije, neosporno je da smo se u velikom dijelu uspjeli prilagoditi i uskladiti, no kolika je bila kvaliteta same izvedbe i ishoda učenja, dugoročno, tek nam predstoji da saznamo. Istraživanja u tom smjeru tek su u početnim fazama, no ono što je već detektirano jest utjecaj na mentalno zdravlje djece, a uzme li se u obzir da su vršnjački odnosi važan čimbenik u psihosocijalnom razvoju djece i mladih, posljedice će biti neizbježne. Kvaliteta obrazovanja u Republici Hrvatskoj, prema relevantnim izvješćima, zauzima 112. od ukupno 137 mjesta, što nas itekako treba zabrinjavati. PISA-testovi ukazuju da su naši učenici prošle godine ostvarili niži rezultat od OECD-ova prosjeka u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti, a prosječna ocjena koju sami učenici daju kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj iznosi 3,2. Opremljenost digitalnim sredstvima i infrastruktura školskih ustanova, oprema i ljudski resursi u Republici Hrvatskoj na niskoj su razini, stoga je upitno koliko je online nastava zaista za učitelje izvediva, a učenicima i studentima dostupna. Zaključak je da će učenici biti zakinuti za temeljno ljudsko pravo, pravo na kvalitetno obrazovanje, a učitelji, usmjereni u realizaciju zadaća propisanih planom i programom u često neadekvatnim uvjetima, ostat će zakinuti za svoj profesionalni razvoj i ostvarivanje uloge učitelja na postulatima struke.

Pandemija zasigurno ostavlja velike posljedice u svim područjima ljudskog života jer utječe na cjelokupno funkcioniranje svih sustava, a osobito odgojno-obrazovnog, u koji je uključena najosjetljivija populacija, najvažnija za budućnost. Djeca bi naime trebala (p)ostati lučonoše znanja za izgradnju i razvoj stabilnog društva.

Odgojno-obrazovni sustav u cijelom se svijetu susreo sa scenarijem za koji nitko nije bio spreman. Ono što je ključno u ovoj situaciji jest izvući pouke, osvijestiti slabe točke, razviti otpornost i osigurati stupanj pripravnosti kako bi se na nacionalnoj i lokalnim razinama sustav što prije normalizirao i osigurao sve uvjete potrebne za odgojno-obrazovne procese. Mislim da smo zajednički uspjeli detektirati područja koja je potrebno revitalizirati, ali i ona za koje imamo kapacitet, kompetencije i uvjete kako bi se obrazovni ciljevi mogli razvijati sukladno svim standardima kvalitete obrazovanja.

Visokoškolski sustav relativno se dobro prilagodio novonastalim okolnostima i na najbolji mogući način realizirao obrazovne ciljeve postavljene nastavnim planovima i programima u online obliku. No možemo reći i da se učenjem na daljinu dogodila određena transformacija pedagoškog pristupa, osnažili smo i(li) razvili neke nove kompetencije, kreativne pristupe, kako djeci, učenicima i studentima, tako i roditeljima. Sve to može pomoći i pridonijeti obrazovnoj politici prilikom planiranja nekih budućih reformi, jer su iskustva stečena tijekom pandemije itekako vrijedna u procesima planiranja. Zaključno, sustavi visokog obrazovanja uložili su znatne napore kako bi se osiguralo kvalitetno i dostupno obrazovanje. Svjesni smo da je pred nama razdoblje koje će donositi sve veće izazove s kojima ćemo se učinkovito i djelotvorno morati suočavati, bogatiti ljudske resurse te jačati profesionalne kapacitete i vještine. Unapređujući kvalitetu naših ustanova osigurat ćemo povjerenje u visoko obrazovanje, koje je ključ uspjeha svake države.